Mamografija sa tomosintezom 3D
Mamografija je dijagnostička metoda koja predstavlja “zlatni standard” u detekciji karcinoma dojke. Cilj mamografije je rano otkrivanje raka dojke prije pojave prvih simptoma, što nam omogućava pravovremeni početak liječenja, a samim tim i veću mogućnost potpunog izlječenja .
Zašto je i kada potrebno uraditi mamografski pregled
Rizik od dobijanja raka dojke je kod svake žene drugačiji i zavisi od više faktoram a to su:
- Godine – rizik od raka dojke raste sa godinama
- Pozitivna porodična anamneze na rak dojke (majka, sestra, tetka)
- Nasljedna predispozicija (BRCA1 i BRCA2 gen)
- Izloženost radijacionoj terapiji (naročito regiji grudnog koša)
- Nekontrolisana upotreba hormonske terapije (u klimaksu ili kao kontracepcija)
- Gojaznost poslije menopauze
- Rana prva menstruacija (menarha) i kasna menopauza
- Ukoliko žena nije rađala ili je imala prvi porođaj posle 30. godine života;
- Gustina dojke – žljezdane (guste) dojke su sklonije nastanku karcinoma dojke.
Redovni mamografski pregledi se preporučuju svim ženama starijim od 40 godina života jednom u dvije godine. Važno je obavljati redovne preglede, pratiti uputstva i savjete radiologa, naročito ukoliko imate neke od gore navedenih riziko faktora.
Savjetujemo da pregled dojki u potpunosti prepustite vašem radiologu, koji će na osnovu riziko faktora, kliničkog pregleda, ultrazvučnog i mamografskog nalaza preporučiti dinamiku narednih pregleda.
Postoje neki znaci upozorenja koji upućuju da je neophodno što prije obaviti pregled bez obzira na godine:
- “kvržica” na dojci ili u predjelu pazuha – ako primijetite kvržicu koje ranije nije bilo, obratite se svom ljekaru što je prije moguće. Kvržice (benigne i maligne) mogu biti jedan od znakova raka dojke;
- promjene u veličini dojke – normalno je da se grudi vremenom mijenjaju zbog hormonskog disbalansa. Međutim, ako primijetite drastičnu promjenu u veličini, teksturi ili debljini kože dojke, to je znak da je potrebno uraditi pregled;
- iscjedak iz bradavica – jedino što bi trebalo da izlazi iz bradavica je mlijeko. Ako ne dojite, iscjedak ne bi trebao biti prisutan. I druge promjene na bradavicama, uključujući crvenilo, perutanje kože ili uvlačenje, također mogu biti signali za pregled;
- otok – oticanje dijela dojke je još jedan simptom na koji je potrebno obratiti pažnju. Uz otok se može, ali i ne mora, pojaviti crvenilo, iritacija, toplina ili udubljenje kože dojke;
- bol – povremena bol u grudima je normalna pojava i nije razlog za zabrinutost. Normalna bol, uzrokovana hormonskim promjenama, najčešća je neposredno prije ili tokom menstruacije. Međutim, konstantna bol u grudima je znak da je potrebno obratiti se ljekaru.
3d mamograf sa tomosintezom
Klasična (analogna) mamografija se radi na mamografskim uređajima starije generacije koji za prikaz tkiva dojke koriste rendgenski film.
3D mamografija (tomosinteza) otklanja prelapanje (nedostatak standardne mamografije) jer nije sumaciona nego slojevita metoda snimanja. Tomosinteza se radi na posebno konstruisanim aparatima za mamografiju koji imaju dodatak za tomosintezu. Nema značajnije kompresije dojke jer je aparat samo naslonjen na dojku što je mnogo komfornije za pacijenticu.
Priprema za pregled
Dojke kod žena su najosjetljive tokom menstrualnog ciklusa pa ukoliko se pregled radi u tom periodu moguće je da bude neprijatan. Ako žena nije u menopauzi, preporučuje se mamografski pregled između petog i desetog dana ciklusa. U menopauzi, s obzirom na malu hormonsku aktivnost dojki nema ograničenja kada će se raditi pregled.
Ukoliko postoji sumnja na trudnoću, potrebno je istu prijaviti medicinskom osoblju jer mamografski pregled može štetno djelovati na plod naročito ukoliko se pregeled radi u prvom trimestru trudnoće.
Žena u periodu dojenja može obaviti mamografski pregled, s tim da je pregled zbog prisutnog mlijeka u kanalićima dojke tehnički lošijeg kvaliteta i manji procesi mogu biti prikriveni.
Implantati nisu kontraindikacija za mamografsko snimanje ali mogu otežati interpretaciju nalaza.
Na pregled je potrebno ponijeti svu prethodnu medicinsku dokumentaciju vezanu za dojku (slike ranijih mamografija, UZV pregleda dojki, MR preglede), priložiti ih radiologu kako da bi se eventualno ranije prisutne promjene mogle pratiti u pogledu građe i veličine.
Kako se radi mamografija
Mamografski pregled u prosjeku traje oko 30 minuta i u većini slučajeva nije bolan. Naše osoblje ima zadatak da pomogne pacijentici i da postavi dojku u pravilan položaj. U toku snimanja je potrebno da pacijentica stoji mirno, bez suvišnih pokreta, kako bi snimak bio što precizniji.
Male doze jonizirajućeg zračenja kojima je žena izložena prilikom mamografskoog pregled je zanemarljiva u odnosu od koristi.
Na pitanje koliko često se radi mamografija, pravi odgovor ima isključivo ljekar. Kod mamografije je najvažnije da se ne radi na svoju ruku.
Trebate uraditi mamografiju?
Nazovite nas na 065 99 44 00
www.lenus.ba
Mamografija je dijagnostička metoda koja predstavlja “zlatni standard” u detekciji karcinoma dojke. Cilj mamografije je rano otkrivanje raka dojke prije pojave prvih simptoma, što nam omogućava pravovremeni početak liječenja, a samim tim i veću mogućnost potpunog izlječenja .
Zašto je i kada potrebno uraditi mamografski pregled
Rizik od dobijanja raka dojke je kod svake žene drugačiji i zavisi od više faktoram a to su:
- Godine – rizik od raka dojke raste sa godinama
- Pozitivna porodična anamneze na rak dojke (majka, sestra, tetka)
- Nasljedna predispozicija (BRCA1 i BRCA2 gen)
- Izloženost radijacionoj terapiji (naročito regiji grudnog koša)
- Nekontrolisana upotreba hormonske terapije (u klimaksu ili kao kontracepcija)
- Gojaznost poslije menopauze
- Rana prva menstruacija (menarha) i kasna menopauza
- Ukoliko žena nije rađala ili je imala prvi porođaj posle 30. godine života;
- Gustina dojke – žljezdane (guste) dojke su sklonije nastanku karcinoma dojke.
Redovni mamografski pregledi se preporučuju svim ženama starijim od 40 godina života jednom u dvije godine. Važno je obavljati redovne preglede, pratiti uputstva i savjete radiologa, naročito ukoliko imate neke od gore navedenih riziko faktora.
Savjetujemo da pregled dojki u potpunosti prepustite vašem radiologu, koji će na osnovu riziko faktora, kliničkog pregleda, ultrazvučnog i mamografskog nalaza preporučiti dinamiku narednih pregleda.
Postoje neki znaci upozorenja koji upućuju da je neophodno što prije obaviti pregled bez obzira na godine:
- “kvržica” na dojci ili u predjelu pazuha – ako primijetite kvržicu koje ranije nije bilo, obratite se svom ljekaru što je prije moguće. Kvržice (benigne i maligne) mogu biti jedan od znakova raka dojke;
- promjene u veličini dojke – normalno je da se grudi vremenom mijenjaju zbog hormonskog disbalansa. Međutim, ako primijetite drastičnu promjenu u veličini, teksturi ili debljini kože dojke, to je znak da je potrebno uraditi pregled;
- iscjedak iz bradavica – jedino što bi trebalo da izlazi iz bradavica je mlijeko. Ako ne dojite, iscjedak ne bi trebao biti prisutan. I druge promjene na bradavicama, uključujući crvenilo, perutanje kože ili uvlačenje, također mogu biti signali za pregled;
- otok – oticanje dijela dojke je još jedan simptom na koji je potrebno obratiti pažnju. Uz otok se može, ali i ne mora, pojaviti crvenilo, iritacija, toplina ili udubljenje kože dojke;
- bol – povremena bol u grudima je normalna pojava i nije razlog za zabrinutost. Normalna bol, uzrokovana hormonskim promjenama, najčešća je neposredno prije ili tokom menstruacije. Međutim, konstantna bol u grudima je znak da je potrebno obratiti se ljekaru.
3d mamograf sa tomosintezom
Klasična (analogna) mamografija se radi na mamografskim uređajima starije generacije koji za prikaz tkiva dojke koriste rendgenski film.
3D mamografija (tomosinteza) otklanja prelapanje (nedostatak standardne mamografije) jer nije sumaciona nego slojevita metoda snimanja. Tomosinteza se radi na posebno konstruisanim aparatima za mamografiju koji imaju dodatak za tomosintezu. Nema značajnije kompresije dojke jer je aparat samo naslonjen na dojku što je mnogo komfornije za pacijenticu.
Priprema za pregled
Dojke kod žena su najosjetljive tokom menstrualnog ciklusa pa ukoliko se pregled radi u tom periodu moguće je da bude neprijatan. Ako žena nije u menopauzi, preporučuje se mamografski pregled između petog i desetog dana ciklusa. U menopauzi, s obzirom na malu hormonsku aktivnost dojki nema ograničenja kada će se raditi pregled.
Ukoliko postoji sumnja na trudnoću, potrebno je istu prijaviti medicinskom osoblju jer mamografski pregled može štetno djelovati na plod naročito ukoliko se pregeled radi u prvom trimestru trudnoće.
Žena u periodu dojenja može obaviti mamografski pregled, s tim da je pregled zbog prisutnog mlijeka u kanalićima dojke tehnički lošijeg kvaliteta i manji procesi mogu biti prikriveni.
Implantati nisu kontraindikacija za mamografsko snimanje ali mogu otežati interpretaciju nalaza.
Na pregled je potrebno ponijeti svu prethodnu medicinsku dokumentaciju vezanu za dojku (slike ranijih mamografija, UZV pregleda dojki, MR preglede), priložiti ih radiologu kako da bi se eventualno ranije prisutne promjene mogle pratiti u pogledu građe i veličine.
Kako se radi mamografija
Mamografski pregled u prosjeku traje oko 30 minuta i u većini slučajeva nije bolan. Naše osoblje ima zadatak da pomogne pacijentici i da postavi dojku u pravilan položaj. U toku snimanja je potrebno da pacijentica stoji mirno, bez suvišnih pokreta, kako bi snimak bio što precizniji.
Male doze jonizirajućeg zračenja kojima je žena izložena prilikom mamografskoog pregled je zanemarljiva u odnosu od koristi.
Na pitanje koliko često se radi mamografija, pravi odgovor ima isključivo ljekar. Kod mamografije je najvažnije da se ne radi na svoju ruku.
Trebate uraditi mamografiju?
Nazovite nas na 065 99 44 00
www.lenus.ba
- Категория
- Онкодерматология

Комментариев нет.